Vitamin D je nutrijent potreban za pravilnu apsorpciju kalcija iz crijeva, posebno važan u djetinjstvu kako bi se izgradile čvrste kosti, a u kasnijoj životnoj dobi očuvali čvrstoća i zdravlje kostiju. Vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji kalcija i fosfora, normalnom održavanju kosti, mišića i funkcije imunološkog sustava te normalnom rastu i razvoju kostiju.
S obzirom da vitamin D naše tijelo prirodno proizvodi prilikom izlaganja suncu, poželjno ga je nadomjestiti tijekom hladnijih mjeseci (1).
Uloga vitamina d u očuvanju zdravlja kostiju i zubi
Najznačajnija uloga vitamina D u ljudskom organizmu je poticanje iskorištavanja iona kalcija i fosfora putem probavnog trakta. Optimalna koncentracija kalcijevih iona neophodna je za mineralizaciju kostiju. Vitamin D također pospješuje smanjenje upalnih procesa u ustima te time smanjuje rizik od parodontoze, bolesti koja oštećuje zubno meso, zubnu kost i noseću strukturu zuba.
Uloga vitamina D u očavnju imunosnog i probavnog sustava
Znanstveno je dokazano kako vitamin D ima iznimno imunomodulatorno djelovanje odnosno jedan je od najučinkovitijih vitamina za podizanje imuniteta (2). Vitamin D regulira rast stanica i sudjeluje u održavanju normalnih imunoloških funkcija. Normalnu razinu vitamina D u organizmu vrlo je bitno održavati. Manjak vitamina D može uzrokovati poremećaj u radu imunološkog sustava što dovodi do podložnosti bakterijskim i virusnim infekcijama te alergijama. Osim poremećaja imunološkog sustava, manjak vitamina D može ostaviti ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje, od simptoma kroničnog umora do bolesti srca i osteoporoze.
Vitamin D ima vrlo bitnu ulogu u održavanju funkcije probavnog sustava, osobito crijeva. Razlog tome je taj što se receptori za vitamin D nalaze na površini crijeva te pozitivno utječe na crijevnu sluznicu. Ukoliko dođe do manjka vitamina D, u crijevima dolazi do poremećaja odnosa dobrih i loših bakterija što može rezultirati upalnim procesima u crijevima.
Potrebne koncentracije vitamina d u organizmu
Na razinu vitamina D u ljudskom tijelu utječu različiti faktori. Jedna od najutjecajnijih vanjskih faktora je izloženost sunčevim zrakama, zatim razina može ovisiti o tipu kože, prehrambenim navikama i prisutnosti nekih bolesti u organizmu.
Doze vitamina do 25 mikrograma na dan, uzete iz hrane i suplemenata, su općenito sigurne za upotrebu kod opće populacije. Za ljude koji su u riziku od nedostatka vitamina D su preporučene preventivne doze od 1500 do 2000 IU (1 IU = 0.025 mikrograma). Gornja granica koja je dopuštena je 4000 IU. Ako je nedostatak već dokazan, počinje se s dozom od 6000 IU dnevno u periodu od 8 tjedana te se nastavlja s preventivnim dozama od 1500 – 2000 IU.
Povećano uzimanje vitamina D se ne preporučuje kod stanja poput ateroskleroze, bolesti jetre i bubrega, tuberkuloze, hiperparatireoidizma i histoplazmoze.